Crveni meteoalarm je širom naše zemlje, te se čini da je ljeto konačno zavladalo u punom sjaju! Naime, kako su temperature ekstremno visoke, otežavaju obavljanje svakodnevnih obaveza, a što je još opasnije – mogu uticati na zdravljve, zato ljekari imaju važna upozorenja.
Kako vrućina djeluje na ljudsko tijelo?
Ovo može da zvuči jednostavno, ali to počinje da predstavlja izvjestan napor za tijelo – a što su temperature više, tijelo se više napreže. Ako temperatura tijela pređe 40 stepeni Celzijusovih, ono gubi mogućnost da se ohladi i možemo da doživimo toplotni udar, koji može biti fatalan.
Veći rizik srčanog udara
Ti otvoreni krvni sudovi dovode do nižeg krvnog pritiska i tjeraju srce da radi jače i pumpa brže kako bi krv nastavila da kola tijelom.
Ovo može da izazove blage simptome kao što su svrab od osipa koji je izazvala vrućina ili natečena stopala kad krvni sudovi počnu da popuštaju.
Ali ako krvni pritisak padne prenisko, tada do organa ne stiže dovoljno krvi koja im je potrebna i rizik od srčanog udara je veći. Istovremeno, znojenje vodi do gubitka tečnosti i soli, i, najvažnije, ravnoteža između njih u tijelu se mijenja. Dok znoj isparava, on dramatično povećava toplotu koja se otpušta iz kože. Ovo, u kombinaciji sa sniženim krvnim pritiskom, može dovesti do toplotne iscrpljenosti.
Simptomi su:
- vrtoglavica
- mučnina
- nesvjestica
- konfuzija
- grčevi u mišićima
- glavobolje
- jako znojenje
- umor
Ako krvni pritisak previše padne, rizik od srčanog udara raste.
Toplotni udar je najozbiljnija posledica visokih temperatura, on može biti i koban, a naš čuveni kardiohirurg prof. dr Miljko Ristić objašnjava da njega karakteriše sniženje krvnog pritiska, zbog čega automatski mozak nema dovoljno krvi.
– U zavisnosti od vremenskih uslova, odnosno temperatura naš organizam reaguje širenjem ili sužavanjem krvnih sudova. Pri visokim temperaturama, krvni sudovi se jako šire, dolazi do pojačanog znojenja, i onda često krvni pritisak padne na granice koje su niže od normalnih. Toplotni udar se, upravo, karakteriše sniženjem pritiska. Automatski mozak nema dovoljno krvi, javlja se jedna vrsta nesvjestice, omaglice, pacijent osjeća da je nemoćan, malaksao, slab, ima ubrzan puls. To se često dešava u velikim gradovima, u centralnim regionima, gde je temperatura veća jer se zagrijavaju zidovi i asfalt. Bilo ko da oseti ove simptome, treba da sedne u obližnji restoran ili na klupu, da se osvježe sladoleom, ili hladnim osvježavajućim napitkom – kaže prof. dr Miljko Ristić.
Kod osobe koja je doživjela toplotni udar, najvažnije je da se okrene na leđa i da joj se podignu noge, kao i da unese dovoljnu količinu tečnosti. Sa druge strane, obavezan je i pregled ljekara.
– Padanje u nesvijest je posljedica sniženja krvnog pritiska i nedovoljne vaskularizacije mozga. Podizanjem nogu, povećava se količina krvi koja je usmerena prema centralnom nervnom sistemu, to jest mozgu. Potrebno je i ako se taj pacijent povrati, da mu se da izvesna količinu tečnosti, odnosno voda, i da se odvede u ambulantu da mu joj se uradi EKG i vidjeti tačno o čemu se radi – savetuje prof. dr Ristić.
Doktor savjetuje da se lagano oblačimo i da što više vremena provodimo u hladu ili u nekoj rashlađenoj prostoriji.
– Najbolje je da dane toplotno talasa provodmo u kući, uz klimu, tačnije u rashlađenom prostoru, ili u brdima ili na planinama. Pacijenti koji uzimaju kadriovaskularnu terapiju, to treba da čine redovno, eventualno da je smanje ili povećaju, uz konsultaciju sa ljekarom. Na primjer, neko ko ima visok pritisak, pošto se krvni sudovi na visokoj temperaturi šire a smanjuje krvni pritisak, možda bi trebalo da smanji dozu lijekova – zaključio je dr Ristić.