Ovo sujeverje ne vlada samo na Balkanu.
„Ne valja“ okretati hljeb naopako jer to donosi lošu sreću – neće biti dovoljno novca i hrane, pojaviće se bradavica na ruci kojom je okrenut, a ako se hljeb ne vrati nazad, čitav dan će biti naopak.
Sigurni smo da ste do sada mnogo puta čuli ove rečenice. Zbog toga su vas sigurno opominjali da odmah okrenete hljeb na pravu stranu.
Ovo sujeverje neki usko povezuju s religijom, što predstavlja paradoks, jer hljeb oslikava tijelo Isusovo. No, ovo nije sujeverje koje vlada samo na Balkanu.
Francuzi, koji su poznati po praznoverju, također vjeruju da hljeb okrenut naopako donosi lošu sreću.
Ovo vjerovanje potiče iz srednjeg vijeka. Tada su na trgovima, rano ujutro, izvršavana pogubljenja. Cilj je bio da što više ljudi vidi kako prolaze oni koji prekrše zakon. Dželatu je „radno vrijeme“ bilo rano ujutro i, kako je bio vrlo zauzet, nije mogao da stigne kupiti svoju veknu bagete.
Pekar, ne želeći da se zamjeri krvniku, okretao je hljeb naopako i tako označavao da je rezerviran za dželata. Poslije pogubljenja, krvnik bi ušao u pekaru i uzeo naopako okrenutu veknu hljeba. U stvari, krvnik je imao pravo da uđe u bilo koju radnju i uzme sve što je mogao držati u jednoj ruci. I niko se nikada nije prepirao s njim.
Zato Francuzi vjeruju da hljeb okrenut naopako označava pozivanje krvnika u dom ili povezivanje s zlom, pa i samim đavolom, prenosi „Objektiv“.