Svaki peti muškarac u braku ili vezi nije imao bliskosti u proteklih mjesec dana, a sve je više onih koji u bračnoj zajednici žive isključivo kao sustanari. Ubrzan tempo života prepun stresa, briga o roditeljima narušenog zdravlja ili dolazak djeteta na svijet neki su od razloga zašto intimna strana partnerskog odnosa blijedi, ali mnogo veći problem predstavlja fizičko i emocionalno udaljavanje partnera, što rezultira smanjenjem privlačnosti i želje za supružnikom, prenosi Medical News Today.
Izazovi
Ovo je izazov kojim se treba pozabaviti i na koji treba reagovati čim se pojavi, a ne godinama i mjesecima kasnije – jer je tada veza već pretrpjela štetu. Ne misli se na stvarne okolnosti u kojima je intimnost objektivno nemoguća, već na one u kojima se planirano izbjegava, ali to pojedincima ne predstavlja problem. Ovo prerasta i u sukob sujeta – strana koja ne želi bliskost ne razmišlja o osjećanjima i potrebama svog partnera, dok ona koja to želi stiče utisak da joj je “samo to važno”. Intimnost u vezi je normalna i prirodna stvar za očekivati, ali njena učestalost zavisi od same veze.
Predrasuda je da su muškarci uvijek ili uglavnom ti kojima nedostaje bliskost u braku; brojna istraživanja pokazuju da se bliskosti u istoj mjeri “suzdržavaju” pripadnici oba spola. Bio loš, odličan ili osrednji – intimni kontakt je osnovna ljudska potreba. I dok jedni lakše podnose apstinenciju, drugi mogu postati izuzetno napeti tokom “sušnog perioda” i ponašati se potpuno drugačije od svog uobičajenog karaktera. Dok se sve više govori o tome kako muškarci tolerišu uzdržavanje od bliskosti, o ženama se često prave šale i teorije o nervozi izazvanoj time.
Još su stari Grci govorili da žene koje se dugo uzdržavaju pate od nervoze, a “histera” je latinski naziv za maternicu. Vjerovalo se da žene dobijaju osjećaj zadovoljstva kroz bliskost, koji se prenosi iz maternice po cijelom tijelu, a u njegovom odsustvu trpe svi organi. Rezultat je bila nervozna žena, koja svoje frustracije ispoljava na okolini. I dok je to bila dominantna teorija koja se još u prošlom vijeku tretirala, danas stručnjaci objašnjavaju šta se zaista dešava u ženskom tijelu tokom dužih perioda uzdržavanja od bliskosti.
Želja za bliskošću
Kod žena u reproduktivnoj fazi, odnosno od početka menstruacije do menopauze, želja za bliskošću varira u skladu sa danima menstrualnog ciklusa. Tokom ovulacije, obično u sredini ciklusa – potreba za bliskošću je najizraženija. Takođe, nešto se povećava u danima prije menstruacije, a u to vrijeme najviše “nedostaje” bliskost. Budući da bliskost podstiče lučenje hormona sreće, psihi svakako nedostaje taj “ventil”, ali posljedice po žene nisu ništa jače od onih za muškarce, smatraju ljekari.
Naime, dok je ženska briga o vlastitom tijelu nekada bila tabu tema, brojne savremene studije potvrđuju da se i žene na ovaj način oslobađaju napetosti, posebno u periodima uzdržavanja od partnerske bliskosti. Iako je to globalno nešto rjeđe nego kod muškaraca, svakako je prisutna pojava. Često se kaže da u dobroj vezi intimnost igra samo 10 odsto uloge, dok u lošoj ima udio od 90 odsto – što je jedno od objašnjenja zašto su ljudi spremni da ostanu u lošim vezama, ili prekinu dobre ako je intimna strana nezadovoljavajuća. Prosječan bračni par ima intimne odnose otprilike jednom nedjeljno, ali jedan od 20 parova se potpuno uzdržava od bliskosti.