Ukrajina ostaje dosljedna u svom stavu o očuvanju teritorijalnog integriteta, dok Rusija nastoji legitimizirati svoju kontrolu nad okupiranim područjima kroz diplomatsku retoriku o miru. U takvoj geopolitičkoj klimi, Sjedinjene Američke Države razmatraju povlačenje iz pregovora, dok se Evropa suočava s ograničenjima u svom vojno-političkom angažmanu.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski jasno je odbacio mogućnost teritorijalnih ustupaka ili zamrzavanja sukoba, ističući da pravedan mir ne može uključivati nagrade za agresiju. Njegov čvrst stav dolazi kao odgovor na neformalne prijedloge koji uključuju priznanje ruske kontrole nad Krimom u zamjenu za prekid sukoba.
Bivši američki predsjednik Donald Trump izrazio je uvjerenje da ruski predsjednik Vladimir Putin želi okončanje rata, pokušavajući se pozicionirati kao potencijalni posrednik. Istovremeno, američka administracija pozvala je obje strane da iznesu konkretne prijedloge za mir, uz upozorenje da bi SAD mogao prestati s posredovanjem ako ne dođe do napretka u pregovorima.
Ruski zvaničnici, uključujući predsjednika Putina i ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, izražavaju otvorenost za direktne pregovore, ali uz zadržavanje ciljeva tzv. “specijalne vojne operacije”. Istovremeno, odbijanje ukrajinskog prijedloga o privremenom prekidu vatre dovodi u pitanje stvarnu spremnost Moskve na deeskalaciju.
Na evropskoj strani, iako postoji politička volja za podršku Ukrajini, vojna spremnost ostaje ograničena. Prema izvještajima, evropske države imaju poteškoće s mobilizacijom većih vojnih snaga, a politička nespremnost ključnih zemalja dodatno otežava potencijalne vojne misije.
Istovremeno, iz Rusije dolaze sve ozbiljnije prijetnje, uključujući izjave bivšeg predsjednika Dmitrija Medvedeva koji je naveo da bi novije članice NATO-a, poput Švedske i Finske, mogle postati mete u slučaju širenja sukoba.
Iako je Rusija najavila trodnevno primirje, borbe se nastavljaju. Ukrajinske vlasti izvještavaju o napadima na civilne ciljeve, uključujući bolnice i ključnu infrastrukturu, što baca dodatnu sumnju na iskrenost ruskih poziva na mir.
Sukob se i dalje odvija u složenom međunarodnom okruženju, uz pojačan pritisak na Ukrajinu da pristane na kompromis, ali i rastuću zabrinutost zbog dugoročne stabilnosti evropske sigurnosne arhitekture.